Digestivni sistem pasa – sve što vlasnici treba da znaju

19.3.2021.

Da biste za svog psa odabrali odgovarajući način ishrane i vrstu hrane od koje će on lepo napredovati i dobro izgedati, bilo bi dobro podsetiti se kako u stvari izgleda njegov sistem za varenje. Evo na šta treba obratiti pažnju, kako mu organizam ne bi bio preopterećen i kako bi imao  koristi od izabranog načina ishrane.

 

Građa digestivnog sistema psa 

 

Digestivni sistem čine složeni organi, koji imaju ulogu u razlaganju unete hrane i obezbeđivanju vode, hranjivih materija i elektrolita, koji su zajedno ključni za normalno funkcionisanje organizma. Digestivni trakt predstavlja i prvu liniju odbrane organizma od potencijalno štetnih mikro organizama i toksina koji se mogu uneti putem hrane.

 

Sistem za varenje pasa počinje usnom dupljom, nastavlja se ždrelom, jednjakom, želucem, tankim i  debelim crevom, da bi se završio rektumom.

 

U usnoj duplji se nalaze zubi, koji su kod mesojeda specifičnog oblika. Sekutići su sitni i oštri zubi i služe za skidanje mesa sa kostiju, očnjaci su najdominantniji i služe za ugriz, dok predkutnjaci i kutnjaci imaju specifičan oblik – kruna im je uska i oštra i prilagođena za kidanje tvrde hrane i lomljenje kostiju. Zubi psa su blago razmaknuti i na njima se ostaci hrane ne zadržavaju. Ovakva struktura usne duplje omogućava samo kidanje i gutanje hrane, ne i njeno žvakanje. Takođe, pljuvačka pasa ne sadrži amilazu, enzim kojim započinje proces varenja ugljenih hidrata u ustima.

 

Disajni putevi i putevi hrane se ukrštaju u ždrelu, na koji se nadovezuje jednjak, kojim se hrana transportuje do želuca. Skoro 70% ukupne zapremine digestivnog trakta čini zapremina želuca i zato pas može da pojede veću količinu hrane nego što mu je potrebno. Želudac ima pH vrednost od 1-2 zbog hlorovodonične kiseline, koja se u njemu stvara i služi za razlaganje proteina i uništavanje patogena, kako preko hrane ne bi dospeli do creva i kasnije bili resorbovani u krv. 

 

Sistem organa za varenje kod pasa

 

Hrana nakon želuca odlazi u tanko crevo, koje ima dužinu od 3-5 dužina tela psa. Na ovom mestu se odvija najveći deo varenja hrane, odnosno 90% hranljivih sastojaka se tu usvaja. Varenje se odvija na dva načina:

  1. posredstvom enzima poreklom iz pankreasa i creva i supstanci jetre i
  2. uz pomoć korisnih bakterija, koje čine crevnu mikrofloru.

 

Unutrašnjost tankog creva nije glatka, već je čine mnobrojne crevne resice (vili) koje značajno povećavaju kapacitet usvajanja hranljivih materija. Razvoj crevnih resica počinje još u fetalnom periodu psa, a dalje se nastavlja u periodu ranog odrastanja. Zato je u ovom dobu od posebnog značaja kvalitetna ishrana, kako skotne kuje, kasnije majke koja luči mleko, tako i šteneta u vreme prelaska sa mleka na prvi čvrsti obrok.

 

Nakon što se hranljive materije usvoje, voda i ostaci nesvarene hrane, odlaze u debelo crevo. Ono je kod pasa kratko, glatko i njegov prečnik se ne razlikuje mnogo od prečnika tankog creva. Debelo crevo apsorbuje vodu i so i formira izmet koji se preko rektuma izbacuje u spoljašnju sredinu.

 

Probavne smetnje kod pasa

 

Probleme sa probavom najčešće uzrokuje nepravilna ishrana, naročito ona koja je bazirana na ostacima ljudske ishrane i kostima. Pošto psi ne žvaću, već kidaju i gutaju hranu, može se desiti da se oštar komad kosti zaglavi bilo gde duž digestivnog trakta. Ako uočite da pas balavi više nego inače, ima nagon za povrćanjem, zatvor ili da nema apetit, obavezno konsultujte veterinara. Ukoliko se  ne reaguje na vreme, posledice po zdravlje i život ljubimca mogu biti vrlo ozbiljne, često fatalne.

           

Takođe, hrana koju pas ne jede često, a koja nam je ostala kao višak nakon obroka ili je za nas neupotrebljiva, može izazvati gasove, retku ili kašastu stolicu, nadutost stomaka. Pošto su ostaci naše hrane psima previše masni, začinjeni ili se u njiima nalaze namirnice koje psi inače ne bi trebalo da jedu, poteškoće sa varenjem su neizbežne.

 

Probavni problemi kod pasa

 

Kao jedna od čestih tegoba povezanih sa neodgovarajućom ishranom, javlja se nadutost stomaka i učestali gasovi. Ishrana koja u osnovi ima žitarice, može dovesti do nakupljanja gasova u probavnom sistemu.

 

Pored nepravilne ishrane, ako pas brzo i halapljivo jede, unosi prevelike količine hrane i vode, guta vazduh i fizički je aktivan odmah nakon obroka, može doći do uvrtanja želuca. Ovo stanje je jedno od najkritičnijih kada se usled prekomernog nadimanja želudac uvrne za 180 stepeni i tako uvećan počne da vrši pritisak na okolne organe, čime slabe sve njihove funkcije u vrlo kratkom roku. Potrebno je odmah reagovati jer ishod može biti fatalan.

 

Nagla promena hrane može da izazove promene u strukturi i zgledu stolice, ali kako bi se to izbeglo, uvođenje nove hrane treba da bude postepeno. Prvih dana (1-3. dan) pomešajete 1/4 nove hrane sa 3/4 hrane koju već dajete psu, zatim od 4. do 6.dana psu dajte polovinu nove hrane i polovinu stare hrane, od 7. do 9. dana povećajte količinu nove hrane tako što ćete pomešati 3/4 nove i 1/4 stare hrane i na kraju od 10. dana sasvim bi trebalo preći na novu hranu.

 

Zbog toga što je digestivni trakt pasa specifičan, svaki vlasnik bi trebalo da zna da njegov pas mora da konzumira lako svarljivu i visoko iskoristljivu hranu. Naša je preporuka da to bude suva, gotova hrana – u potpunosti izbalansirana i prilagođena dnevnim potrebama pasa.

           

Uz to je potrebno znati i da psi meso, za razliku od žitarica, mnogo efikasnije vare i zato savetujemo da, kada birate hranu za svog ljubimca, odaberete onu koja ga obavezno sadrži, jer je meso najvažniji sastojak obroka svakog psa.

 

Za više korisnih saveta u vezi sa ishranom pasa i mačaka pratite zvaničan Premil blog, kao i naše profile na društvenim mrežama.